Ova analiza donosi detaljan uvid u dinamiku online kartičnih transakcija kroz kvartale u 2025. godini, uz direktno poređenje sa rezultatima iz prethodne godine. Fokus nije samo na tome koliko je e-commerce rastao, već i kako se taj rast raspoređuje tokom godine.

Umesto da posmatramo ukupne godišnje rezultate kao jedinstvenu celinu, ovoga puta razlažemo performanse po kvartalima kako bismo identifikovali ključne obrasce u ponašanju potrošača i sezonske pikove koji imaju najveći uticaj na tržište.

Poseban akcenat stavljen je na poslednji kvartal, koji iz godine u godinu potvrđuje svoju dominantnu ulogu u generisanju prometa i vrednosti. Međutim, cilj ove analize nije da istaknemo očigledno, već da kroz podatke pokažemo koliko je razlika između kvartala zapravo izražena i šta to znači za planiranje prodajnih i marketinških aktivnosti.

Kroz prikaz vrednosti, broja transakcija i njihovog učešća u ukupnom prometu, analiza daje jasniju sliku o tome gde se zaista generiše najveći deo e-commerce rezultata — i kako kompanije mogu strateški da odgovore na takvu raspodelu tokom godine.

 

Ukupan broj i vrednost transakcija

Tokom celokupne 2025. godine, putem interneta kreirano je 108 miliona transakcija koje su plaćene karticama!

Ukupan broj transakcija plaćanja karticom putem interneta u Srbiji u 2025. godini je prešao cifru od 108 miliona transakcija, što je 34,12% bolji rezultat u poređenju sa prvim kvartalom prošle godine. (Slika 1.)

(Slika 1.) Izvor podataka: Narodna banka Srbije

 

Što se vrednosti navedenih transakcija tiče, ukoliko uporedimo 2024. sa 2025. godinom, dolazimo do zaključka da je 2025. godina napravila rezultat bolji za 38,30% što rezultat zaokružuje na nešto preko 3,1 milijarde evropskih novčanica. (Slika 2.)

(Slika 2.) Izvor podataka: Narodna banka Srbije

 

 

Procentualno udeo prema broju transakcija

Ukoliko sve postignute rezultate pojedinačno po kartalima stavimo u procente i kreiramo poznatu “pitu” podataka, rezultat je sledeći.

Udeo u godišnjem broju kreiranih transakcija plaćenih karticom po kvartalima (Slika 3.) je:

(Slika 3.) Izvor podataka: Narodna banka Srbije

 

Procentualno udeo prema vrednosti transakcija

Ovde vidimo i jednu zanimljivost, a to je da iako je Q2 imao više transakcija od Q1, njihova vrednost je bila manja.

Udeo u godišnjoj vrednosti kreiranih transakcija plaćenih karticom po kvartalima (Slika 4.) je:

(Slika 4.) Izvor podataka: Narodna banka Srbije

 

 

Poređenje kvartala iste godine

Ono što do sada nismo praktikovali jeste da kvartale poredimo između sebe, a za to postoji bezbroj razloga: različite potrebe kupaca u svakom kvartalu, različiti praznici, neradni dani i slično.

Iako smo pretpostavljali, na ovaj način smo želeli da se u to uverimo i argumentovano, ali i da postavimo broj iza svake tvrdnje.

Ukoliko uporedimo Q1 2025. godine sa Q4 iste godine videćemo veliku razliku. Prema broju transakcija, poslednji kvartal je prošle godine zabeležio bolji rezultat za 36,24%. (Slika 5.)

(Slika 5.) Izvor podataka: Narodna banka Srbije

 

 

Pored toga, vrednosno Q4 je u poređenju sa Q1 bio takođe dominatan ostvarivši 39,79% bolji rezultat. (Slika 6.)

(Slika 6.) Izvor podataka: Narodna banka Srbije

 

Ukoliko poredimo Q2 2025.godine sa Q4 iste godine, vidimo da je poslednji kvartal u godini ostvario bolji rezultat za 20,95%. (Slika 7.)

(Slika 7.) Izvor podataka: Narodna banka Srbije

 

Što se vrednosti kreiranih transakcija tiče, takođe je Q4 bio dominantniji. Tako da je poslednji kvartal zabeležio 48.65% bolji rezultat nego Q2 iste godine. (Slika 8.)

(Slika 8.) Izvor podataka: Narodna banka Srbije

 

Treći kvartal, po običaju veoma zahtevan, zbog svog tajminga i specifičnosti zahteva dodatne pripreme i organizaciju zbog sezone odmora, ali i početka školske godine.

Q3 je bar malo osvetlao obraz drugim kvartalima i umanjio tu razliku, ali i pored toga je Q4 ostvario bolji rezultat po broju transakcija za nešto više od 14,02% (Slika 9.).

(Slika 9.) Izvor podataka: Narodna banka Srbije

 

Dok je u vrednosnom smislu rezultat bio “samo” 10,68% na strani poslednjeg kvartala. (Slika 10.)

(Slika 10.) Izvor podataka: Narodna banka Srbije

 

 

Poređenje kvartala

Sa ciljem da stavimo vrednost ili udeo kvartala, usudili smo se da ih uporedimo.

Previše podataka nam može ponekad i otežati odluku, pa smo se samim tim odlučili za određeni set istih. Šaljite nam predloge ukoliko želite da u narednim reportima uključimo još neke podatke.

Ukoliko uporedimo Q1 2024. godine sa Q1 2025. godine videćemo veliku razliku. Prema broju transakcija, poslednji kvartal je prošle godine zabeležio bolji rezultat za 39,55%. (Slika 11.)

(Slika 11.) Izvor podataka: Narodna banka Srbije

 

Pored toga, vrednosno Q1 je u poređenju sa Q1 bio još dominantniji ostvarivši 49,36% bolji rezultat. (Slika 12.)

(Slika 12.) Izvor podataka: Narodna banka Srbije

 

Ukoliko uporedimo Q2 2024. godine sa Q2 2025. godine videćemo veliku razliku. Prema broju transakcija, poslednji kvartal prošle godine zabeležio je bolji rezultat za 38,25%. (Slika 13.)

(Slika 13.) Izvor podataka: Narodna banka Srbije

 

Pored toga, vrednosno Q2 2025. je u poređenju sa Q2 2024. bio takođe dominantniji ostvarivši 37,53% bolji rezultat. (Slika 14.)

(Slika 14.) Izvor podataka: Narodna banka Srbije

Ukoliko uporedimo Q3 2024. godine sa Q3 2025. godine videćemo takođe značajnu razliku. Prema broju transakcija, poslednji kvartal je prošle godine zabeležio bolji rezultat za 27,44%. (Slika 15.)

(Slika 15.) Izvor podataka: Narodna banka Srbije

 

Pored toga, vrednosno Q3 2025. je u poređenju sa Q3 2024. bio još dominantniji ostvarivši 32,16% bolji rezultat. (Slika 16.)

(Slika 16.) Izvor podataka: Narodna banka Srbije

 

Ukoliko uporedimo poslednji kvartal 2024. i 2025. godine videćemo da se rast broja (slika 17. ) i vrednosti (slika 18.) transakcija osetio i u poslednjem kvartalu prošle godine, tako da je vrednost transakcija porasla za 37,30%, a broj transakcija za 33,15%.

(Slika 17.) Izvor podataka: Narodna banka Srbije

 

 

(Slika 18.) Izvor podataka: Narodna banka Srbije

 

Rast broja online transakcija kroz kvartale

Broj online transakcija pokazuje jasan trend rasta iz kvartala u kvartal, a najizraženiji skok beleži se u poslednjem kvartalu godine. U 2024. godini broj transakcija porastao je sa 16,5 miliona u Q1 na gotovo 23,6 miliona u Q4, što potvrđuje da sezona prazničnih kupovina i popusta ima najveći uticaj na intenzitet potrošnje. (Slika 19.)

(Slika 19.) Izvor podataka: Narodna banka Srbije

U 2025. godini trend je nastavljen uz još izraženiji rast. Od 23 miliona transakcija u Q1, broj je dostigao 31,4 miliona u Q4, što predstavlja povećanje od više od 40% u toku godine. Ovakav kontinuitet rasta pokazuje da se tržište e-trgovine u Srbiji ne samo stabilizovalo već i značajno proširilo. (Slika 20.)

(Slika 20.) Izvor podataka: Narodna banka Srbije

 

 

Prosečna vrednost porudžbine

Za razliku od broja transakcija, prosečna vrednost porudžbine u 2024. godini ostala je relativno stabilna i kretala se između 27 i 30 evra. Najveći prosek zabeležen je u Q3 (29,92 EUR), dok je u Q4 usled zabeležen blagi pad na 29,21 EUR. (Slika 21.)

(Slika 21.) Izvor podataka: Narodna banka Srbije

 

Sličan trend vidljiv je i tokom 2025. godine — prosečna vrednost porudžbine blago oscilira između 24,5 EUR i 31 EUR, uz stabilnost tržišta i rast ukupnog obima transakcija. (Slika 22.)

(Slika 22.) Izvor podataka: Narodna banka Srbije

 

Zaključak

Kao što podaci pokazuju, poslednji kvartal ne samo da ostvaruje najveći obim prodaje, već i najviši nivo tržišne aktivnosti u celini. Ovi trendovi potvrđuju da je Q4 ključni period u kojem se donose strateške odluke koje oblikuju rezultate čitave poslovne godine.

Ono što takođe pokazuju jeste da je Q3 ključan kvartal da postavite sisteme “na zdrave noge” kako bi spremno ušli u “najzahtevniji period godine”.

Za menadžmente kompanija, to znači potrebu za ranijim planiranjem, preciznijom alokacijom resursa i jačanjem operativnih kapaciteta. Za tržište, to znači zrelost i potrebu za koordinacijom svih učesnika e-commerce ekosistema — trgovaca, logistike, banaka i tehnoloških partnera.

ECS ostaje posvećena tome da kroz istraživanja i saradnju sa članicama stvara preduslove za održiv rast i bolje performanse upravo u tom ključnom periodu.

 

 

Autor:
Ivan Tanasković
Izvršni direktor i član UO E-Commerce Asocijacije Srbije

 

Izvori:

 

*U analizi su korišćene vrednosti srednjeg kursa NBS na kraju istaknutih kvartala

 

 

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *