Podaci Republičkog zavoda za statistiku za 2025. otkrivaju koliko se generacije razlikuju u digitalnom životu
Republički zavod za statistiku objavio je krajem 2025. godine rezultate godišnjeg istraživanja o tome kako stanovnici Srbije koriste internet, pametne telefone, računare i digitalne usluge. Istraživanje je obuhvatilo 2.800 domaćinstava i 2.800 pojedinaca starosti od 16 do 74 godine, sa impresivnom stopom odgovora od 94%, što ga čini jednim od pouzdanijih izvora podataka o digitalnom životu u Srbiji.
Ono što podaci pokazuju nije samo procenat korisnika interneta ili broj onlajn kupovina. Pravo pitanje je: da li svi delovi srpskog društva imaju jednak pristup digitalnom svetu, i ako ne, koliko je ta razlika velika? Odgovor je nedvosmislen, razlika postoji, ona je duboka, i najjasnije se vidi kada se podaci posmatraju kroz generacijsku prizmu.
Za potrebe ove analize, starosne grupe su grupisane u generacijski okvir: generacija Z i mlađi milenijali obuhvataju grupu 16–34, stariji milenijali i generacija X grupu 35–54, dok baby boomer generacija pokriva starosni raspon 55–74. Tamo gde podaci dozvoljavaju, pominjemo i generaciju Alfa, decu i tinejdžere ispod 16 godina, kao horizont prema kome se digitalne navike kreću. Važno je napomenuti da se RZS desetogodišnje starosne grupe ne poklapaju tačno sa standardnim generacijskim granicama, pa generacijske oznake u ovoj analizi služe kao orijentacioni okvir, a ne kao precizne kohorte.
1. Ko koristi računar i ko ga nikad nije uključio
1.1. Generacijski jaz od 60 procentnih poena
Kada se pogledaju podaci o korišćenju računara po starosnim grupama, prvu stvar koja upada u oči nije procenat onih koji ga koriste, nego procenat onih koji ga nikada nisu koristili.
| Starosna grupa | Koristilo u posl. 3 mes. | Nikad nije koristilo |
|---|---|---|
| 16–24 (Gen Z) | 91,7% | 6,1% |
| 25–34 (mlađi milenijali) | 91,3% | 1,2% |
| 35–44 (stariji milenijali) | 89,3% | 3,1% |
| 45–54 (Gen X) | 76,6% | 7,4% |
| 55–64 (baby boomers) | 59,8% | 15,9% |
| 65–74 (baby boomers/tiha gen.) | 32,7% | 41,4% |
| Muškarci (ukupno) | 74,1% | 10,8% |
| Žene (ukupno) | 69,7% | 15,8% |
↑ Izvor: Republički zavod za statistiku 2025.
Generacija Z i mlađi milenijali (16–34) imaju stopu korišćenja od 91–92%, ta dva segmenta su praktično identična, kao da ne postoji razlika između tinejdžera od 17 i radnika od 32 godine. To nema veze sa godinama, ali ima veze sa tim da su obe grupe odrasle uz ekrane. Sa druge strane, kod grupe 65–74 gotovo polovina (41,4%) nikad nije ni uključila računar. To nije samo statistika, to su konkretni ljudi koji su strukturalno isključeni iz sve više usluga koje podrazumevaju osnovno poznavanje računara.
Pravi prelom dolazi između grupe 35–44 (89,3%) i 45–54 (76,6%), pad od 13 procentnih poena koji se ne može objasniti samo navikama ili preferencijama. Tu negde leži granica između generacija koje su računar upoznale u školi ili na poslu, i onih kojima je on stigao ‘prekasno’.
Digitalni jaz nije ravnomerno raspoređen, imamo dve jasne prelomne tačke: oko 45. i oko 55. godine starosti. Politike digitalne inkluzije koje ciljaju generički na ‘starije’ neće biti dovoljno precizne.
1.2. Jednom kada uđu, koriste ga svakodnevno
Ono što je možda iznenađujuće: stariji korisnici koji su prihvatili računar, koriste ga redovno. Nije reč o povremenom ‘klikanju’.
| Starosna grupa | Svaki dan ili skoro svaki dan | Jednom nedeljno ili ređe |
|---|---|---|
| 16–24 | 92,7% | 6,3% |
| 25–34 | 86,8% | 8,8% |
| 35–44 | 88,8% | 7,2% |
| 45–54 | 87,4% | 8,5% |
| 55–64 | 76,8% | 17,8% |
| 65–74 | 52,0% | 39,8% |
↑ Izvor: Republički zavod za statistiku 2025.: Upotreba računara
Čak i u najstarijoj grupi (65–74), više od polovine korisnika računar uključuje svakodnevno ili skoro svakodnevno. Razlika između Gen Z (92,7% svakodnevnih korisnika) i njihovih baka i deka koji jesu prihvatili računar (52%) postoji, ali nije toliko dramatična koliko bi se možda očekivalo.
Problem nije u tome kako stariji koriste računar, problem je što mnogi od njih do njega nikad nisu ni stigli.
Zanimljivo je i da Gen Z (16–24) ima nešto višu stopu svakodnevnog korišćenja od grupe 25–34 (92,7% vs 86,8%). Objašnjenje leži u obrazovnom kontekstu, studenti i učenici računar koriste kao primarni alat za školu i fakultet, bez prekida.
2. Internet gotovo svima, ali ne baš svima
2.1. Prosek od 90% krije veliku nejednakost
Srbija 2025. beleži 90% korisnika interneta u starosnoj grupi 16–74, rast od 2,3 procentna poena u odnosu na prethodnu godinu. Na papiru, to zvuči kao uspeh. Kada se taj isti podatak rastavi po starosnim grupama, slika je nešto drugačija.
| Starosna grupa | Koristi internet (posl. 3 mes.) | Nikad nije koristilo |
|---|---|---|
| 16–24 | 100,0% | 0,0% |
| 25–34 | 100,0% | 0,0% |
| 35–44 | 99,1% | 0,2% |
| 45–54 | 98,0% | 1,1% |
| 55–64 | 81,2% | 4,5% |
| 65–74 | 66,9% | 22,3% |
↑ Izvor: Republički zavod za statistiku 2025.: Upotreba interneta (B1)
Gen Z i mlađi milenijali su na internetu sa 100%, bukvalno svaki ispitanik u toj grupi. To nije iznenađenje; ova generacija je odrasla uz YouTube, TikTok i Instagram, a internet im je manje ‘servis koji koristiš’ a više ambijent u kome žive. Generacija Alfa, koja tek ulazi u istraživanje (od 16. godine), verovatno ne bi ni razumela pitanje ‘da li koristiš internet’, za njih ono nema smisla.
Problem se pojavljuje od 55. godine nadalje. Kod grupe 55–64 svaki peti čovek nije aktivan korisnik interneta. Kod grupe 65–74 gotovo četvrtina, 22,3% – nikad nije koristila internet. U apsolutnim brojevima, to su stotine hiljada ljudi koji su isključeni iz digitalnih servisa, e-uprave, telemedicine, pa čak i iz prostog informisanja putem interneta.
Prosek od 90% je tačan broj, ali pogrešna slika. Srbija faktički ima dve digitalne zajednice, umrežena Srbija od 16 do 54 godine i “ona druga” Srbija od 55+ gde svaki peti do svaki treći čovek nije na internetu
2.2. Koliko često
Frekvencija korišćenja pokazuje da generacije 16–54 praktično ne prave razliku, svi su online više puta dnevno. Pravi rascep dolazi tek kod starijih.
| Starosna grupa | Više puta u toku dana | Svaki dan | Jednom nedeljno ili ređe |
|---|---|---|---|
| 16–24 | 96,5% | 3,5% | 0,0% |
| 25–34 | 94,8% | 3,4% | 1,8% |
| 35–44 | 95,2% | 4,1% | 0,8% |
| 45–54 | 94,9% | 4,0% | 1,0% |
| 55–64 | 82,0% | 15,6% | 2,5% |
| 65–74 | 70,9% | 13,4% | 14,1% |
↑ Izvor: Republički zavod za statistiku 2025.: Upotreba interneta
Razlika između Gen Z (96,5% koristi više puta dnevno) i generacije X (94,9%) je svega 1,6 procentnih poena, gotovo nemerljiva. Internet je za sve generacije od 16 do 54 godine isti: stalni pratilac, a ne alat koji se povremeno upali. Pametni telefon je to omogućio, on ne zahteva sedanje za sto, pokretanje računara, čekanje. Uvek je tu.
2.3. Sa čega se pristupa internetu
Izbor uređaja govori dosta o tome kako različite generacije internet ‘doživljavaju’.
| Uređaj | 16–24 | 25–34 | 35–44 | 45–54 | 55–64 | 65–74 |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Računar (desktop) | 54,5% | 44,7% | 46,5% | 48,0% | 42,7% | 24,9% |
| Laptop | 59,5% | 55,4% | 50,4% | 39,2% | 35,1% | 19,8% |
| Tablet | 13,7% | 16,7% | 14,4% | 8,4% | 6,8% | 5,4% |
| Mobilni telefon / smarthphone | 100,0% | 95,9% | 96,9% | 95,8% | 97,1% | 93,8% |
| Ostali uređaji (smart TV, konzole, pametni sat…) | 51,3% | 26,8% | 28,1% | 20,9% | 20,0% | 9,9% |
↑ Izvor: Republički zavod za statistiku 2025.: Upotreba interneta
Mobilni telefon je jedina platforma koja nema generacijske granice, od 93,8% (65–74) do 100% (16–24). Ovo je podatak koji ima direktne implikacije za sve koji dizajniraju digitalne usluge: ako hoćeš da dosegneš sve generacije, moraš biti mobile-first, bez izuzetka.
Laptop prati logiku radnog ciklusa, najviše se koristi dok je čovek u radnoj snazi, pa opada sa odlaskom u penziju. Desktop je nešto drugačiji: generacija 45–54 ga zapravo koristi više (48,0%) od generacije 25–34 (44,7%), što sugeriše razlike u profesionalnim okruženjima.
Broj koji stvarno govori o generacijskom jazu: ‘ostali uređaji’ npr. smart TV, gaming konzole, pametni satovi, Alexa i slični gadgeti. Gen Z ih koristi u 51,3% slučajeva. Generacija 65–74 svega 9,9%. Gen Alfa, koja još nije u uzorku, verovatno bi te brojeve gurala još više naviše, za njih je glas prema smart zvučniku jednak normalnoj komandi.
3. Šta svaka generacija radi na internetu
3.1. Komunikacija: e-mail vs. poruke vs. video pozivi
Način na koji komunikujemo online jedno je od najočiglednijih mesta gde se generacijski obrasci razlikuju i gde ponekad dolazi do iznenađenja.
| Aktivnost | 16–24 | 25–34 | 35–44 | 45–54 | 55–64 | 65–74 |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Slanje/primanje e-maila | 82,8% | 85,4% | 80,4% | 72,3% | 57,6% | 35,4% |
| Telefon/video razgovori (VoIP) | 99,0% | 97,7% | 96,0% | 95,4% | 92,8% | 92,3% |
| Online poruke (WhatsApp, Viber…) | 98,1% | 93,9% | 95,8% | 92,2% | 90,7% | 80,3% |
| Društvene mreže (Facebook, ex Twitter – X) |
100,0% | 91,8% | 92,0% | 90,3% | 79,8% | 47,8% |
↑ Izvor: Republički zavod za statistiku 2025.: Upotreba interneta
Video pozivi su tokom pandemije prešli generacijske granice na način koji možda nijedna druga tehnologija nije. Bake i deke su naučile Zoom jer je to bila jedina opcija da vide unuke. I taj obrazac se zadržao, 92,3% korisnika interneta iz grupe 65–74 koristi glasovne i video pozive online. Ovo je zapravo viši procenat nego što mnogi pretpostavljaju.
WhatsApp i Viber su preuzeli primat u svakodnevnoj komunikaciji kod gotovo svih generacija, sa izuzetkom najstarijih (80,3% kod 65–74, ali ipak visoka stopa). Gen Z ih koristi u 98,1% slučajeva, to je de facto standarad komunikacije za ovu generaciju.
E-mail je zanimljiv slučaj: Gen Z ga koristi manje (82,8%) nego generacija 25–34 (85,4%), što možda iznenađuje. Razlog je praktičan, mladi komuniciraju kroz DM poruke na mrežama, Discord-u, WhatsApp-u. E-mail im je nešto što se koristi za ‘zvanične stvari’, ne za svakodnevnu komunikaciju. Kod starijih generacija e-mail opada zbog tehnološke barijere, a ne zbog preferencija.
Društvene mreže su jedina kategorija gde Gen Z dostiže 100%, svaki mladi korisnik interneta ima i nalog na nekoj mreži. Kod grupe 65–74 ta cifra pada na 47,8%, što znači da polovina starijih ne participira u digitalnom javnom prostoru koji su mreže stvorile.
3.2. Internet bankarstvo i prodaja. Novčanik u telefonu
Internet bankarstvo je jedna od kategorija koja jasno pokazuje u kojoj fazi životnog ciklusa se neka generacija nalazi.
| Starosna grupa | Internet bankarstvo | Prodaja robe online |
|---|---|---|
| 16–24 | 42,4% | 8,9% |
| 25–34 | 53,5% | 14,0% |
| 35–44 | 46,6% | 5,7% |
| 45–54 | 42,6% | 7,4% |
| 55–64 | 39,4% | 3,9% |
| 65–74 | 20,2% | 1,9% |
↑ Izvor: Republički zavod za statistiku 2025.: Upotreba interneta
Generacija 25–34 prednjači u internet bankarstvu sa 53,5% i to nije slučajno. Ovo je generacija koja je odrasla uz digitalne servise, a istovremeno je u fazi maksimalnih finansijskih obaveza: stanarine, krediti, računi, plaćanja. Digitalni novčanik im je logičan izbor.
Gen Z (16–24) beleži 42,4%, nešto niži rezultat nego što bi se možda očekivalo, ali to je verovatno odraz manjeg broja finansijskih obaveza u toj životnoj fazi, a ne nedostatka digitalne sposobnosti. Kako generacija Z bude ulazila na tržište rada i u samostalan život, ti brojevi će sigurno rasti.
Prodaja robe online je marginalna aktivnost u svim grupama, ali liderstvo grupe 25–34 (14,0%) govori o tome da je fenomen ‘side hustle’, dopunskih prihoda kroz online platforme, najprisutniji upravo kod mlađih odraslih.
4. Onlajn kupovina: ko šopinguje, a ko čeka na šalteru
4.1. Opšta slika: razlika između generacija je 60 procentnih poena
Elektronska trgovina je možda najkonkretniji pokazatelj toga kako se generacijski digitalni jaz pretvara u ekonomski. Kupuje li neko online ili ne, to direktno utiče na dostupnost robe, cene koje plaća i vreme koje troši.
| Starosna grupa | Kupilo u posl. 3 mes. | Pre više od 3 mes. | Pre više od godinu dana | Nikad |
|---|---|---|---|---|
| 16–24 | 76,8% | 3,2% | 12,7% | 7,3% |
| 25–34 | 69,1% | 9,9% | 11,4% | 9,6% |
| 35–44 | 67,6% | 14,8% | 5,5% | 12,1% |
| 45–54 | 57,0% | 15,4% | 11,9% | 15,7% |
| 55–64 | 35,1% | 15,2% | 12,6% | 37,1% |
| 65–74 | 16,6% | 11,7% | 7,9% | 63,8% |
| Muškarci | 49,4% | 13,4% | 13,4% | 23,8% |
| Žene | 57,7% | 11,2% | 7,2% | 23,9% |
↑ Izvor: Republički zavod za statistiku 2025.: Trgovina putem interneta
Gen Z drži rekord u aktivnoj onlajn kupovini 76,8% je kupilo nešto online u poslednjih tri meseca. Svaki četvrti mladi čovek između 16 i 24 godine kupuje online dovoljno redovno da to bude njegova primarna opcija. Sa druge strane, kod grupe 65–74 čak 63,8% nikad u životu nije kupilo ništa putem interneta.
Ovo nije samo brojka. U kontekstu starenja srpskog društva, u kome se sve više servisa, od plaćanja računa do naručivanja lekova, migrira na digitalne kanale, ovaj podatak dobija socijalni karakter. Generacija koja nije digitalizovana u sferi kupovine suočava se sa sve skupljim i neefikasnijim alternativama.
Rodna razlika je zanimljiva: žene kupuju online aktivnije od muškaraca (57,7% vs 49,4% u poslednjih tri meseca), ali je stopa onih koji nikad nisu kupili gotovo identična (23,8% vs 23,9%). Dakle, kada žena uđe u onlajn kupovinu, kupuje češće. Barijere ulaska su iste za oba pola.
Gen Z kupuje online kao što prethodne generacije nisu zamišljale da je moguće. Generacija Alfa, koja raste uz jednoklično plaćanje i instant dostavu, verovatno će ovu cifru gurati ka 90%+. S druge strane, svaki drugi penzioner nikad nije kupio ništa online.
4.2. Šta se kupuje: različiti svetovi, različite potrebe
Kategorije kupovine razotkrivaju životne kontekste svake generacije bolje nego mnogi drugi podaci.
| Kategorija | 16–24 | 25–34 | 35–44 | 45–54 | 55–64 | 65–74 |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Fizička roba od privatnih lica | 80,9% | 49,6% | 55,4% | 57,7% | 57,6% | 62,3% |
| Usluge transporta (taksi, voz, avion…) | 14,3% | 26,0% | 23,2% | 19,8% | 18,5% | 15,1% |
| Smeštaj (hoteli, turističke agencije) | 14,0% | 30,7% | 22,7% | 21,9% | 23,7% | 20,0% |
| Karte za kulturna dešavanja (bioskop, koncerti, sajmovi) | 33,2% | 28,6% | 24,4% | 18,5% | 17,5% | 8,5% |
| E-knjige i audio knjige | 6,5% | 2,7% | 2,7% | 1,7% | 4,6% | 3,1% |
| Softver (preuzimanja) | 8,1% | 1,2% | 1,3% | 0,7% | 0,4% | 0,6% |
| Igrice i virtualne stavke u igri | 7,6% | 6,3% | 5,0% | 3,2% | 0,8% | 0,0% |
↑ Izvor: Republički zavod za statistiku 2025.: Trgovina putem interneta
Podaci o tome šta se kupuje online otkrivaju zanimljiv obrazac koji ne ide uvek u smeru koji bi se očekivao.
Fizička roba od privatnih lica, kupovina putem platformi kao što su eBay ili Facebook Marketplace, najzastupljenija je kod Gen Z (80,9%), ali ono što iznenađuje je da najstarija grupa (65–74) beleži čak 62,3%, više nego grupe 25–34 (49,6%) i 35–44 (55,4%). To govori o tome da kada stariji uđu u onlajn kupovinu fizičkih stvari, biraju upravo ovaj kanal, možda zbog preporuka u porodici ili jednostavnosti oglasnih platformi.
Turistički smeštaj i transport dominantno koristi generacija 25–34, 30,7% za smeštaj i 26% za transport. Gen Z (16–24) je tu iznenađujuće nisko (14% za obe kategorije), što je direktna posledica finansijskih ograničenja, a ne nedostatka digitalnih veština. Čim ta generacija uđe u radnu snagu, ti brojevi će sigurno porasti. Zanimljivo je da generacija 55–64 za smeštaj beleži 23,7%, više od grupe 35–44 (22,7%), moguće objašnjenje leži u tome da putovanje postaje prioritet u toj životnoj fazi.
Karte za kulturna dešavanja padaju linearno sa starenjem, od 33,2% (Gen Z) do 8,5% (65–74). Ovo reflektuje i kulturne navike: mladi češće idu na koncerte i festivale i prirodno kupuju karte online.
Igrice i virtualne stavke u igri su gotovo isključivo domen generacija ispod 35 godina. Generacija 65–74 beleži 0,0%. Za Gen Alfu, koja raste uz Roblox, Brawl Starsi i Minecraft, kupovina virtuelnih predmeta biće jednako normalna kao kupovina majice, a možda i češća.
Generacijske razlike u kategorijama kupovine nisu uvek linearne, stariji kupci koji jesu ušli u onlajn kupovinu biraju fizičku robu od privatnih lica više nego što bi se pretpostavilo, dok je za usluge putovanja i smeštaja vrhunac kod generacije 25–34.
5. Veštačka inteligencija kao najveći generacijski rascep
5.1. Ko koristi Claude, ChatGPT, Copilot i slične alate
Ako postoji jedna digitalna kategorija gde generacijska razlika nije postepena nego skoro vertikalna, to je upotreba generativne veštačke inteligencije. Podaci su jasni i pomalo iznenađujući čak i u tom kontekstu.
| Starosna grupa | Koristi GenAI alate | Ne koristi |
|---|---|---|
| 16–24 (Gen Z) | 47,4% | 52,6% |
| 25–34 (mlađi milenijali) | 33,4% | 66,6% |
| 35–44 | 21,2% | 78,8% |
| 45–54 (Gen X) | 14,6% | 85,4% |
| 55–64 | 8,7% | 91,3% |
| 65–74 (baby boomers) | 1,7% | 98,3% |
| Muškarci | 24,7% | 75,3% |
| Žene | 16,8% | 83,2% |
↑ Izvor: Republički zavod za statistiku 2025.: Upotreba interneta
Svaki drugi mladi čovek iz Gen Z generacije (47,4%) koristi alate kao što su Claude, ChatGPT, Copilot ili Gemini. Sa druge strane, svega 1 od 60 osoba između 65 i 74 godine (1,7%) to radi. To je razlika od 46 procentnih poena između najmlađe i najstarije starosne grupe, najveća od svih digitalnih aktivnosti analiziranih u istraživanju.
Rodna razlika je statistički značajna: muškarci (24,7%) koriste AI alate više od žena (16,8%). Globalni trendovi potvrđuju isti obrazac, rana upotreba novih tehnoloških alata, naročito onih sa tehničkom komponentom, neznatno je viša kod muškaraca, mada se ta razlika smanjuje kako tehnologija postaje pristupačnija.
Za Gen Alfu, koja raste uz AI asistente ugrađene u svaki uređaj, ovo pitanje neće ni biti relevantno. Za njih, AI neće biti alat koji se svesno bira, biće deo infrastrukture, kao što je za Gen Z bio Google. Razlika između 47,4% i onoga što će Gen Alfa dostići biće ogromna.
5.2. Za šta se AI koristi
| Svrha | 16–24 | 25–34 | 35–44 | 45–54 | 55–64 | 65–74 |
|---|---|---|---|---|---|---|
| U privatne svrhe (zabava, info, lični projekti) | 62,7% | 60,3% | 72,6% | 81,2% | 77,5% | 79,5% |
| Za profesionalne svrhe (posao) | 6,3% | 47,8% | 43,0% | 35,4% | 38,0% | 28,4% |
| Za formalno obrazovanje | 45,6% | 28,3% | 22,6% | 9,8% | 10,9% | 19,1% |
↑ Izvor: Republički zavod za statistiku 2025: Upotreba interneta
Gen Z koristi AI primarno za obrazovanje (45,6%) i privatne svrhe (62,7%), dok samo 6,3% ga koristi profesionalno. To nije iznenađenje: većina ih je još uvek na studijama ili tek ulazi na tržište rada. ChatGPT kao ‘pomoćnik za eseje i referate’ je realan opis za dobar deo te upotrebe.
Generacija 25–34 je tu najzrelija u smislu primene: 47,8% koristi AI za profesionalne svrhe, više nego bilo koja druga grupa. Ovo su ljudi koji su AI upoznali dok su još bili relativno mladi, ali su već u radnoj snazi gde vide konkretnu vrednost. Oni su generacija koja će oblikovati to kako AI postaje deo radnog procesa u narednih deset godina.
5.3. Zašto se AI ne koristi, razlozi po generacijama
| Razlog nekorišćenja | 16–24 | 25–34 | 35–44 | 45–54 | 55–64 | 65–74 |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Nije bilo potrebe | 78,6% | 72,0% | 67,5% | 63,5% | 61,0% | 41,6% |
| Nisam znao da postoje | 2,3% | 4,9% | 8,5% | 14,7% | 20,2% | 32,0% |
| Nisam znao kako da koristim | 1,9% | 3,6% | 10,2% | 9,4% | 8,9% | 15,1% |
| Zabrinutost za privatnost i bezbednost | 0,0% | 2,6% | 1,2% | 2,7% | 3,6% | 2,0% |
↑ Izvor: Republički zavod za statistiku 2025.: Upotreba interneta
Razlozi za nekorišćenje govore koliko različite su barijere za različite generacije. Mlađi u najvećoj meri kažu da ‘nije bilo potrebe’, dakle, svesni su da alati postoje, ali ih u datom trenutku nisu koristili. Svega 2,3% Gen Z-a nije znalo da AI alati postoje.
Kod grupe 65–74, 32% nije ni znalo da takvi alati postoje, a dodatnih 15,1% je znalo, ali nije znalo kako da ih koristi. Zajedno, gotovo polovina korisnika iz te grupe (47,1%) ima informacione i edukacione barijere, ne barijeru interesa. To je važna distinkcija: problem nije što stariji ne žele da koriste AI, problem je što ih niko nije informisao ili pokazao kako.
Zabrinutost za privatnost i bezbednost je niska u svim grupama (0–3,6%), što razbija stereotip da su stariji skeptični prema AI zbog straha. Strah nije problem, ali neznanje jeste.
6. Digitalne veštine: ko proverava, ko veruje svemu
6.1. Provera istinitosti informacija na internetu
U doba dezinformacija i fake news-a, sposobnost kritičke evaluacije onlajn sadržaja postaje jedna od ključnih digitalnih veština. Podaci pokazuju generacijske razlike i ovde, ali ne uvek u smeru koji bi se očekivao.
| Način provere informacija | 16–24 | 25–34 | 35–44 | 45–54 | 55–64 | 65–74 |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Proverili izvore ili pronašli druge info na internetu | 93,6% | 90,2% | 100,0% | 84,5% | 83,9% | 75,1% |
| Praćenje diskusija na internetu vezanih za info | 4,7% | 12,9% | 20,1% | 11,9% | 13,1% | 10,3% |
| Razgovor van mreže sa drugima / offline izvori | 34,3% | 36,2% | 35,8% | 35,8% | 37,8% | 59,5% |
↑ Izvor: Republički zavod za statistiku 2025.: E-veštine
Interesantan obrat: generacija 35–44 je ta koja najčešće proverava informacije online (100%), a ne Gen Z (93,6%). Ovaj podatak sugeriše da stariji milenijalci, generacija koja je odrasla u tranziciji između analognog i digitalnog, i koja je naučila da ne veruje automatski svemu, možda ima veću kritičku distancu prema onlajn sadržaju od generacije Z koja je ‘nativno digitalna’.
Najstarija grupa (65–74) se u 59,5% slučajeva oslanja na razgovor s drugima van interneta za proveru informacija, što je duplo više od svih mlađih generacija (34–37%). To nije nužno lose, offline mreže poverenja su vredan filter, ali govori o tome da stariji manje imaju alate da sami provere digitalni sadržaj.
6.2. Zašto se informacije ne proveravaju
| Razlog neprovere | 16–24 | 25–34 | 35–44 | 45–54 | 55–64 | 65–74 |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Već su znali da info/izvor nije pouzdan | 66,4% | 82,6% | 72,8% | 73,1% | 71,7% | 64,9% |
| Nedostatak veština ili znanja | 0,0% | 1,5% | 2,6% | 3,4% | 3,5% | 7,1% |
| Drugi razlozi | 33,6% | 16,8% | 31,3% | 28,3% | 26,4% | 33,1% |
↑ Izvor: Republički zavod za statistiku 2025.: E-veštine
Velika većina onih koji nisu proverili informaciju kaže da su već znali da izvor nije pouzdan, to je pozitivna slika o medijskoj pismenosti. Nedostatak veština kao razlog raste sa starenjem (od 0% kod 16–24 do 7,1% kod 65–74), ali ostaje relativno niska cifra. Gen Z prednjači u kategoriji ‘drugi razlozi’ (33,6%), što može reflektovati i nevoljnost ili nedostatak vremena za verifikaciju, ne samo opremljenost veštinama.
7. Privatnost i zaštita podataka: generacijski odnos prema ličnim podacima
7.1. Ko štiti svoje digitalne tragove
Digitalna privatnost je tema koja se sve više nameće u javnom prostoru, ali podaci pokazuju da svest o ličnoj zaštiti podataka nije ravnomerno raspoređena među generacijama.
| Aktivnost zaštite privatnosti | 16–24 | 25–34 | 35–44 | 45–54 | 55–64 | 65–74 |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Pročitali politiku privatnosti pre davanja podataka | 27,5% | 29,7% | 27,7% | 32,4% | 23,7% | 17,2% |
| Ograničili ili odbili pristup geografskoj lokaciji | 49,3% | 35,1% | 32,2% | 27,7% | 15,3% | 8,7% |
| Ograničili pristup profilu ili sadržaju na mrežama | 52,3% | 33,7% | 28,6% | 26,1% | 17,6% | 6,9% |
| Odbili korišćenje ličnih podataka u reklamne svrhe | 26,2% | 20,6% | 20,2% | 18,4% | 14,1% | 7,4% |
| Proverili bezbednost veb-sajta pre davanja podataka | 6,7% | 17,8% | 10,3% | 9,0% | 4,5% | 1,2% |
↑ Izvor: Republički zavod za statistiku 2025.: Privatnost i zaštita ličnih podataka
Gen Z prednjači u aktivnoj zaštiti lokacijskih i profilnih podataka, 49,3% je ograničilo pristup svojoj lokaciji, a 52,3% je ograničilo vidljivost svog profila na mrežama. Ovo je generacija koja je odrasla uz skandale poput Cambridge Analytics-a i regularne kontroverze oko toga šta platforme rade sa podacima korisnika, pa samim ti reaguju praktično, kroz podešavanja privatnosti.
Generacija 35–44 prednjači u čitanju politike privatnosti i proveri bezbednosti sajtova, što govori o metodičnijem, ‘odraslijem’ pristupu zaštiti podataka, ali manjem nivou intuitivnih akcija poput blokiranja lokacije.
Najstarije generacije su u svim kategorijama na dnu, posebno kod ograničavanja lokacije (8,7%) i zaštite profila (6,9%). Ovo nije nužno pasivnost, delom reflektuje i manje vreme provedeno na platformama gde je te zaštite i potrebno aktivirati.
7.2. Brisanje naloga i kolačići
| Aktivnost | 16–24 | 25–34 | 35–44 | 45–54 | 55–64 | 65–74 |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Otvorili nalog za besplatnu app/uslugu | 93,5% | 87,6% | 87,1% | 78,4% | 73,7% | 49,2% |
| Brisali ili pokušali obrisati nalog | 32,9% | 38,2% | 27,2% | 28,2% | 25,9% | 14,8% |
| Promenili podešavanja kolačića u pretraživaču | 24,6% | 28,9% | 27,0% | 23,0% | 16,8% | 7,3% |
| Koriste softver koji ograničava praćenje aktivnosti | 8,6% | 3,3% | 5,9% | 2,6% | 1,5% | 0,5% |
↑ Izvor: Republički zavod za statistiku 2025.: Privatnost i zaštita ličnih podataka
Gotovo svi iz Gen Z (93,5%) su registrovani za barem jednu besplatnu uslugu ili aplikaciju, što je u skladu sa ekosistemom digitalnih servisa koji ih okružuje. Generacija 65–74 je na 49,2%, što znači da svaki drugi iz te grupe nije otvarao nalog ni za jednu digitalnu uslugu, ni u prethodnom tromesečnom periodu.
Brisanje naloga je aktivnost u kojoj generacija 25–34 paradoksalno prednjači (38,2%), možda zbog ‘detoksikacije od mreža’, svesnog upravljanja digitalnim prisustvom ili jednostavno višeg broja naloga koji su napravili pa prestali koristiti. Gen Z je na 32,9%, relativno visoka stopa, koja može reflektovati i eksperimentisanje sa platformama.
8. Digitalno učenje: ko uči online, ko ne
Onlajn učenje je aktivnost koja najdramatičnije opada sa starenjem, i koja ima direktne implikacije za ekonomsku kompetitivnost i celoživotno obrazovanje.
| Aktivnost učenja | 16–24 | 25–34 | 35–44 | 45–54 | 55–64 | 65–74 |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Onlajn kursevi | 26,7% | 18,2% | 6,3% | 5,2% | 2,4% | 0,4% |
| Traženje info u svrhu učenja (videoi, e-udžbenici) | 64,7% | 32,4% | 28,1% | 16,6% | 10,4% | 3,0% |
| Online komunikacija sa nastavnicima/studentima (Zoom, Teams) | 30,7% | 10,9% | 6,5% | 4,1% | 2,9% | 0,3% |
↑ Izvor: Republički zavod za statistiku 2025.: Upotreba interneta
Gen Z je jasni lider u svim kategorijama onlajn učenja, što je direktno vezano za obrazovni kontekst. 64,7% traži informacije za učenje online, što u kombinaciji sa 26,7% koji pohađaju zvanične onlajn kurseve govori o generaciji koja ne čeka nastavnika da im da materijal, nego sama traga za znanjem.
Dramatičan pad dolazi nakon 34. godine, i ubrzava se sa svakom sledećom dekadom. Svega 3,0% osoba između 65 i 74 traži informacije online u svrhu učenja. Ovo ima dve implikacije. Prva je informaciona: stariji se oslanjaju na TV, novine i offline izvore koji imaju sopstvene uredničke filtere i ograničenja. Druga je ekonomska: radnici iznad 50 godina koji se ne dokvalifikuju digitalno biće u sve slabijem položaju na tržištu rada koje se brzo menja.
Gen Alfa, koja tek ulazi u obrazovni sistem, verovatno će YouTube tutoriale i AI asistente smatrati prirodnim nastavnim materijalom, kao što Gen Z smatra Google-search normalnim načinom učenja. Gap između generacija koje digitalno uče i onih koje to ne čine samo se produbljuje.
9. Zaključak: tri digitalne Srbije u jednoj
Kada se svi podaci sagledaju zajedno, ne dobijamo sliku jedne digitalne Srbije koja se neravnomerno razvija, dobijamo sliku tri strukturalno različita digitalna sveta koji dele isti fizički prostor.
Gen Z i mlađi milenijali (16–34): nativno digitalni
Za ovu generaciju, pitanje ‘da li koristiš internet’ nema smisla, kao da pitaš nekoga da li koristi struju. Internet je ambijent, a ne usluga. Mobilni telefon je produžetak ruke. Gen Z kupuje online, koristi digitalno bankarstvo, koristi AI za učenje i zabavu, upravlja svojom privatnošću kroz podešavanja, eksperimentiše sa novim platformama i briše one koje ne prolaze test korisnosti. Sa Gen Alfom na horizontu, generacijom koja ni ne pamti svet pre pametnih telefona, ti trendovi idu samo naviše.
Stariji milenijali i Gen X (35–54): funkcionalno digitalni
Ovo je generacija koja je internet i digitalne servise prihvatila, ali sa namerom i svrhom. Prednjači u internet bankarstvu, aktivnoj onlajn kupovini, profesionalnoj upotrebi AI i korišćenju e-uprave. Digitalna participacija je visoka, ali usvajanje novih tehnologija je sporije nego kod mlađih. Za ovu grupu, rizik nije digitalna isključenost, rizik je tehnološki zaostatak ako se ne obezbede mehanizmi kontinuiranog usavršavanja.
Baby boomers i tiha generacija (55–74): delimično digitalni ili digitalno isključeni
Ovo je najheterogenija grupa. Postoji aktivan segment koji koristi internet intenzivno, ali i veliki deo koji nikad nije koristio internet (22% kod 65–74), koji nikad nije kupio ništa online (63,8%), koji ne zna šta je ChatGPT (32%) i koji e-upravu smatra nečim za mlađe (68% nikad nije koristilo). Ovo nije pitanje volje ili inteligencije, to je pitanje toga kada je ova generacija imala prilike da se sa digitalnim svetom upozna, ko joj je to pokazao i da li je sistem koji postoji ikad bio dizajniran sa njom na umu.
Izvor podataka: Republički zavod za statistiku
Upotreba informaciono-komunikacionih tehnologija u Republici Srbiji, 2025.
Istraživanje sprovedeno: februar 2025. | Uzorak: 2.800 domaćinstava i 2.800 pojedinaca | Stopa odgovora: 94,0%